Početna / Mišljenja / Doktori muslimani u vrijeme pandemije u dilemi: Postiti ili ne
 Muslimani pokušavaju odgonetnuti kako će prilagoditi vjerske prakse izmijenjenom svijetu tokom mjeseca ramazana Reuters
 Muslimani pokušavaju odgonetnuti kako će prilagoditi vjerske prakse izmijenjenom svijetu tokom mjeseca ramazana Reuters

Doktori muslimani u vrijeme pandemije u dilemi: Postiti ili ne

Teško je pitanje pred doktorima i sestrama muslimanima koji su na prvoj liniji u borbi protiv korona virusa.

Piše: Spenser Mestel

Dr. Ahmed Hozain namjerava ustati oko 4 ujutro početi postiti. Petnaest sati ovaj 32-godišnji hirurg stažista i istraživač u oblasti transplantacije pluća planira se suzdržati od jedenja, pijenja, žvakanja žvakaće gume i uzimanja lijekova dok obavlja svakodnevne obaveze, koje sada uključuju brigu za više od deset pacijenata oboljelih od covida-19 na odjelu intenzivne njege u bruklinskoj bolnici gdje radi.

Hozain posti od desete godine i iako su neki dani teži od drugih, generalno se osjeća dobro. Mentalno je oštroumniji. Ima više slobodnog vremena. Ne brine se o tome da će se osjećati umorno nakon obilnog obroka. Čak ni u prvim godinama praktikovanja medicine, kada bi nekada bio iznenada pozvan u hitnu i morao produžiti post dodatnih sat ili dva, nikada nije prekinuo post ranije i konzumirao hranu prije zalaska sunca.

Ali zbog iscrpljenosti usljed borbe protiv pandemije, pita se hoće li to biti slučaj ove godine.

Džamije zatvorene sedmicama

„Cilj je ponašati se kao i uvijek“, kaže on.

„Ali nisam protiv da prekinem post, ako budem trebao“, dodaje.

Muslimani širom svijeta pokušavaju odgonetnuti kako će prilagoditi svoje vjerske prakse radikalno izmijenjenom svijetu tokom mjeseca ramazana.

U martu je Nacionalna muslimanska radna skupina izdala izjavu u kojoj poziva više od 3,4 miliona muslimana u SAD-u da „prate lokalne protokole za karantin i socijalno distanciranje“ i zahtijevala je da zajedničke molitve budu obustavljene. Čak su i u 12 država sa religijskim izuzecima naredbi ostanka kod kuće, džamije koje je Al Jazeera kontaktirala zatvorene sedmicama, uključujući one u Jacksonvilleu i Gainesvilleu, Floridi, Dearbornu, Michiganu, Missouli, Montani, Birminghamu, Alabami, i Austinu, u Teksasu.

„Ne znam ni za jednu džamiju u Americi koja je trenutno otvorena“, kaže Edward Ahmed Mitchell, izvršni direktor Vijeća za američko-islamske odnose.

„A nekolicina koja je odgodila zatvaranje za sedmicu ili više, na kraju su i one zatvorene.“

S jedne strane, ova su zatvaranja ozbiljno poremetila ramazanske tradicije, kada muslimani prekidaju post kao zajednica.

Opasnost od pandemije je dio temelja vjere

S druge strane, islam je jedinstveno sposoban prilagoditi naredbe o ostanku kući. Ramazan ne zahtijeva da se muslimani mole u džamiji, a opasnosti od pandemije dio su temelja ove vjere.

„Poslanik Muhammed, neka je mir i blagoslov na njega, učio je ljude da ako izbije kuga u vašoj zemlji, ne odlazite nigdje“, kaže Mitchell.

„A ako kuga izbije negdje drugo, nemojte ići tamo. Tako da ovo nije bila velika teološka rasprava.“

Zbog karantina, mnogi muslimani sada imaju kontrolu nad svojim dnevnim rasporedom na način koji je inače nemoguć tokom ovog mjeseca. Ali suprotno se dešava sa hiljadama doktora, sestara i drugih esencijalnih radnika u SAD-u koji rade prekovremeno i pod velikim su stresom.

„Kognitivno ste cijeli dan u pogonu“, kaže Hozain, čiji pacijenti imaju takve poteškoće da većina mora biti intubirana.

„Ako ne sediram pacijente, izbezume se. Veoma su neugodni. Grizu cijevčicu. Morate im dati dovoljno lijekova da se ne opiru, ali ne previše jer to može imati dugoročnije nuspojave, kaže on.“

Ako Hozain poželi odgoditi svoj post, Kur’an mu dozvoljava da kasnije nadoknadi dane ramazana.

„Islam nas uči da je zaštita ljudskog života prioritet broj jedan. Postoje izuzeci za gotovo svako vjersko pravilo, kaže Mitchell.

Neslaganje vjerskih autoriteta

Međutim, vjerski se autoriteti ne slažu oko tog koliko se široko ovi izuzeci trebaju primjenjivati.

„Post je neugodan, ali ne možete samo reći ‘Ne osjećam se dobro, neću postiti’. Da biste zaista bili izuzeti od obaveze posta, potrebna vam je preporuka ljekara“, kaže Kassem Allie, izvršni administrator za Islamski centar u Americi, u Dearbornu.

Drugi vide ovu odluku više kao lični izbor, poput Adama Stadheima, pomoćnog imama na Univerzitetu u Montani. On to poredi s dozvolom da sjedite tokom molitvi ako vam stajanje pričinjava bol.

„Kako odlučujete šta je isuviše bolno?“ pita on.

„Dovoljno da vam odvraća pažnju, što će reći da postoji nivo subjektivnosti u određivanju da li ste isuviše bolesni.“

Ali oni koji odaberu da ne poste, propuštaju osnovni dio islamske kulture, kaže Shima Dowla Anwar, 31-godišnja doktorica i doktorantica u Birminghamu koja ima stomačno oboljenje zbog kojeg ne može postiti više od nekoliko dana odjednom.

„To je iskustvo zajednice“, kaže ona.

„Svi pričaju o tome. Svi prolaze kroz to zajedno, a ja nemam priliku to proći s njima.“

Pristrasna procjena ili ne

Na sličnom fonu su i osjećaji dr. Bedirhana Tarhana, 31-godišnjeg stažiste iz oblasti pedijatrijske neurologije u Gainesvilleu, na Floridi. Iako voli postiti nije siguran hoće li postiti cijeli mjesec ako broj slučajeva naglo poraste u njegovom kraju.

„Ako osjetim da post utječe na moje zdravlje ili na performans u borbi protiv virusa, odgodit ću ga“, kaže on.

Za druge doktore pak, nema sumnje. Uprkos činjenici da modeli dr. Mobeena Rathorea predviđaju da će virus dostići vrhunac negdje oko druge sedmice ramazana u Jacksonvilleu, ovaj specijalista za zarazne bolesti, koji posti već gotovo 29 godina kaže da „nikada nije razmišljao o opciji da ne posti.“

Hozain razmatra da ne posti, ali to mu teško pada, posebno u žaru trenutka.

„Uvijek sam se pitao da li ja sebi sudim pošteno da sam u stanju odrediti svoj kapacitet da radim, ili se radi o nefer, pristrasnoj procjeni?“, kaže on.

On, međutim, vjeruje drugim doktorima da mu pomognu donijeti ovu odluku i nakon više od 20 godina posta u ramazanu, vjeruje i sebi.

„Znate sebe, i znate koliko naporno radite i koliko oštroumni trebate biti i kakve kliničke odluke morate donositi, kaže on.

Al Jazeera

Facebook Comments
0Shares

O nama Redakcija