Početna / Knjige / Islam između istine i optužbe – odgovor na najvažnija pitanja

Islam između istine i optužbe – odgovor na najvažnija pitanja

Portal  Islamofobija.com će u narednom periodu priređivati odlomke iz knjige  ISLAM IZMEĐU ISTINE I OPTUŽBE (Odgovor na najvažnija pitanja izazvana izmišljotinama protiv islama) autora dr. Hamida Tahira.

Prevodilac ovog aktuelnog djela je dr Omer Nakičević, a knjiga je izdana 2004. godine od strane FIN-a i El-Kalema.

Za početak vam donosimo uvod prevodioca i predgovor autora.

UVODNA RIJEČ

Danas islam prolazi kroz teško iskušenje zbog propagande koju šire brojni mediji zbog njegovog, navodno, podgrijavanja terorizama. Ovo mu se posebno pripisuje od događaja 11. septembra. Mediji su koncentrisani na optužbu islama i zbog kako kažu, njegove okrutnosti, njegova širenja mačem, divljačkog i barbarskog postupanja u ratu itd. Ovu optužbu upućivali su islamu brojni orijentalisti i misionari od prije više stoljeća. Ta se propaganda i napadi iz dana u dan sve više šire, kao idejni zlonamjerni napadi protiv ove vjere s namjerom da bi se islam omrznuo u svijesti naroda i spriječilo njegovo širenje.

U mržnji se odlazi tako daleko da islamu pripisuju da je uspostavljen na principima prijezira čovjeka, neprihvatanja civilizacije i napretka. To potvrđuju brojne izjave istaknutih orijentalista i misionara koji ističu da ono što je dobro u islamu nije nešto novo, da je to Muhammed, a. s., preuzeo iz ranijih svetih Knjiga, pa npr. da je šeriatsko pravo preuzeto iz rimskog i drugih prava. Ima i onih koji kažu: «Od kako su se pojavili muslimani nestalo je mira u Svijetu.» Prema mišljenju nekih islamski orjentisanih mislilaca, nužno je ponuditi sažeto obavještenje o islamskom učenju uz postavljanje kompletnog plana kako objasniti pravu sliku islama kao vjere koja čovjeku donosi svako dobro i sreću, jer je Muhammed, a. s., poslan kao milost ljudima, a Kur’an kao uputa: …. A tebe smo samo kao milost poslali. (21/l07) Mi tebi objavljujemo Knjigu kao objašnjenje za sve i kao uputu i milost i radosnu vijest za one koji jedino u Njega vjeruju. (16/89) To je poziv spasu ljudi tako što ih se izvodi iz mraka u sjenu dobra i sreće i na ovom i na budućem svijetu. Savremeno čovječanstvo ima veliku potrebu da se upozna sa islamskim učenjem da bi se izbjegli sukobi i dominacija jačega nad slabijim. Postavlja se pitanje kako se suočiti sa opasnostima ovih medijskih napada. Kakva bi bila uloga islamskih institucija i pojedinaca? Mnogi misle da je neophodno udružiti islamske iskrene napore u ovo vrijeme da bi se ostvarila dva važna cilja. Prvo, da se objasne činjenice islama, definišu njegove odredbe i učenja koja garantuje svako dobro, sreću i spas svakom ko se skloni pod sjenu islama i živi u njegovu okrilju. Drugo, da se odbace sve sumnje uperene protiv islama, da se otklone sve neistine koje se islamu upućuju, a s kojima islam nema nikakve veze.

Primjetno je da se u ovo vrijeme očituju čudni i koncentrirani pokušaji izobličavanja slike islama i davanja lažnih informacija o islamu i muslimanima uopće, čime su se islamski mislioci suočavali i ranije na stotine, ako ne i na hiljade puta. Na putu ostvarenja spomenutih ciljeva zahtijeva se puna i ozbiljna saradnja među institucijama islamskih naroda bez obzira bile one obrazovnog, svjetovnog ili pravnog karaktera, jer je svaka od njih zadužena da predstavi istinitu sliku o islamu u raznim oblastima. Islam je kompleksna i potpuno jasna vjera. U islamu nema ništa nejasno ni skriveno. Nema ništa od čega bi se muslimani stidjeli ili što bi krili. Učenja islama su sasvim lahka i ugodna. Ona detaljno obuhvataju sve potrebe života i sposobna su da odgovore svim nastalim aktualnostima u raznim oblastima. Nema sumnje da Svijet danas prolazi kroz stravičnu fazu života s kakvom se rijetko susretao u historiji. Snage globalizacije nastoje nametnuti svoju dominaciju nad drugima da bi ostvarili što veći interes na račun interesa drugih, a to vodi nasilju, sukobima i svakoj drugoj opasnosti po život čovječanstva. Iz ovih razloga javlja se potreba čovječanstvu u cjelini da se upozna sa činjenicama islama, njegovim učenjima i odredbama. Islam je u stanju da povede čovječanstvo ka spasu i izvede ga iz anarhije, gloženja i eksploatisanja slabih. Ono što je najveličanstvenije u islamu i što islam unosi u društvo jeste pravda, jednakost, sprječavanje nasilja i neprijateljstva.

Islam omogućava skladan, miran i stabilan život u kome su zagarantovana prava i čast svakog pojedinca. Islam insistira na miru, pravdi, umjerenosti i jednakosti, bori se protiv ekstremizma, terorizma i nasilja. Zbog toga je i kod poziva ocrtao veličanstven put koji se karakteriše mudrošću, lijepim savjetom i raspravljanjem koje vodi onome što je najljepše. U Kur’anu se kaže: Na putu Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima na najljepši način raspravljaj! Gospodar tvoj zna one koji su zalutali s puta Njegova, i On zna one koji su na Pravom Putu. (16/125) Islam kategorički odbija prisiljavanje da neko prihvati islam. O tome Kur’an kaže: U vjeru nije dozvoljeno silom nagoniti. (Kur’an, 2/256) Za muslimane Kur’an kaže da su oni «pravedna zajednica»: I tako smo od vas stvorili pravednu zajednicu da budete svjedoci protiv ostalih ljudi i da Poslanik bude protiv vas svjedok. (2/143) Pravednost je sredina između pretjeranosti i nedotjeranosti. Prema tome, u islamskom učenju nema mjesta ekstremizmu i terorizmu, jer te dvije rak-rane prijete ljudskom životu i dokidaju nadu čovjeka u miran i siguran život. Odlučan stav islama protiv terorizma pretekao je svaki sistem i savremeno zakonodavstvo više od hiljadu i četiri stotine godina. Islam je smatrao one koji prijete životu nevinih ljudi i stabilnosti u društvu da se oni istovremeno protive Allahu i Njegovom Poslaniku.

Pokušaji povezivanja islama sa terorizmom i ekstremizmom su providni i slabi i bivaju uništeni pred činjenicama islama i njegova učenja. Islamu pripada vodeći stav o aktivnoj i miroljubivoj koegzistenciji između društava. To proističe iz poštovanja časti čovjeka, bio on musliman ili nemusliman. Svi su ljudi jednaki po stvaranju jer Allah, dž. š., kaže: «Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji kod Allaha je onaj koji Ga se najviše boji. Allah, uistinu, sve zna i nije Mu skriveno ništa. (Kur’an, 49/13) Pozivanje islama na saradnju i koegzistenciju nije ograničeno na jedne narode ili pristalice jedne vjere, nego se proteže i obuhvata sve narode i sve vjere, jer Allah, dž. š., kaže: «Allah vam ne zabranjuje da činite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere vaše i koji vas iz zavičaja vašeg ne izgone. Allah, zaista, voli one koji su pravični.» (Kur’an, 60/6) Jedna od veličina islama i njegova učenja jeste da islam garantuje nemuslimanima slobodu ispovijedanja vjere, a garantuje i zaštitu nemuslimana u islamskom društvu, zaštitu njihovih svetinja, bogomolja i svojine. Islam je kompleksna vjera. Njegovo učenje uspostavilo je cvjetajuću civilizaciju koja je dugo vremena unosila svjetlo po tamnim vilajetima. Ono je i danas sposobno da uspostavi vjersku i svjetovnu civilizaciju koja može obuhvatiti horizonte duhovnog i materijalnog života u svim oblastima.

Poznato je šta je islam učinio u životu arapskog naroda kada su Arapi prihvatili i primjenjivali islamsko učenje. Njihovu međusobnu svadu i gloženje islam je pretvorio u jedinstvo, njihovu slabost u snagu, a njih podigao na najviši stepen napretka, otvorio široke horizonte u oblastima spoznaje i nauke, što nam govori da su bili u prethodnici svih naroda u nauci i spoznaji u naučnom istraživanju, kulturi itd. Islamsko učenje karakteriše se podsticajem idžtihada i mudžtehida (iznalaženje najboljega i osoba koje su se predale iznalaženju najboljega). Metod idžtihada u islamu otvoren je zauvijek. Ovaj metod daje islamu neograničenu virtuoznost koja ga čini sposobnim da prihvati sva otkrovenja ovog i svakog drugog stoljeća. Obnavljanje je način života islama. Poslanik, a. s., kaže: «Allah će davati ovom narodu (muslimanima) svakih sto godina nekoga ko će obnoviti vjeru toga naroda.» Ova obnova se ni u kom slučaju ne odnosi na temeljne osnove vjerovanja, naredbe i zabrane. Obnoviteljstvo ne znači izmjenu šeriatskih propisa koje je Allah odredio, a Poslanik, a. s., ih prenosio i primjenjivao kao stalni program u životu muslimana. Nema sumnje da progres u životu jednog naroda nameće i promjene i izmjene u načinu života. Svako ko studiozno posmatra danas položaj islamskog naroda primijetit će bezbroj navika i običaja uvedenih u posljednjim stoljećima, kao što će primijetiti i veliki broj novotarija u vjeri koje zamagljuju postupke i moral muslimana. To je nešto što od islamskih učenjaka i protagonista traži da vrše svoje obaveze u smislu usmjeravanja takvih muslimana, da osnažuju i pronalaze razne metode u svrhu otklanjanja tih slabosti, da osnažuju nastojanja kako da se primijeni program dobrih ranijih pokoljenja.

Upravo je to pravi put obnovitelja. Obnoviteljstvo ne znači odbacivanje svega što je staro, odbaciti uloženi trud islamskih učenjaka tokom četrnaest stoljeća. Obnova ne znači ukidanje temelja koji se smatraju glavnim ishodištem šeriata, a to su Kur’an, hadis, zatim konsenzus i analogija. Štaviše, obnoviteljstvo se obraća i gradi na ovim izvorima. Mudžtehid ili obnovitelj u islamu usmjerava svoju pažnju u pronalaženju odrednica u osnovnom tekstu ili dokazu. Niko od islamskih učenjaka nema pravo donositi odredbe samovoljno, pa ni onda kada ga narod opunomoći, bez obraćanja na izvor, Kur’an i hadis. Vrata idžtihada i obnoviteljstva su otvorena u oblastima odredbi, ali koje nisu definirane tekstom Kur’ana i hadisa ni konsenzusom. Dijalog je jedan od važnijih, pa i najvažnijih sredstava islamskog saopćenja. Kur’an je na mnogo mjesta prožet dijalogom. To je naredba koja potvrđuje važnost dijaloga u islamu. U Kur’anu se, između ostalog, navodi: «Reci: «O, sljedbenici Knjige, dođite da se okupimo oko jedne riječi i nama i vama zajedničke; da se nikome osim Bogu ne klanjamo, da nikoga Njemu ravnim ne smatramo, i da jedni druge, pored Boga, bogovima ne držimo!» Pa ako oni ne pristanu vi recite: «Budite svjedoci da smo mi muslimani!» (3/64) Dijalog će uspjeti ako se vodi uz uzajamno poštovanje, ravnopravnost i pravednost, bez fanatizma, ekstremizma i prijezira. Dijalog sa drugima otvara široka vrata u smislu predočenja činjenica islama drugima, upoznaje ih sa islamskom tolerancijom, upoznaje ih da je islam završnica svih poslanstava, da nosi u sebi elemente napretka, progresa, civilizacije i kulture za svakoga ko živi u njegovu okrilju. Dijalog bi trebao obuhvatiti sve oblasti koje su od interesa za muslimane i druge. Međutim, ako ima i takvih koji pospješuju sukobe sa muslimanima, dijalog i tada omogućava da se takvima objasni da islam protežira mir i saradnju.

Islam zahtijeva dobre odnose sa susjedima i miroljubivu koegzistenciju sa svima. Svaki razuman i pametan čovjek primjećuje da je dijalog sredstvo misaono zrelih ljudi, onih koji žele mir i sigurnost u svijetu, koji žele rješavati probleme mudrošću i saradnjom radi pobjede istine, pravde i jednakosti. Očito je da je vrijeme kroz koje prolazi čovječanstvo iz dana u dan sve surovije, opasnosti se povećavaju i prijete mu da ga unište. To je nešto što obavezuje sve da ozbiljno i iskreno saraduju u cilju otklanjanja opasnosti i sučeljavanja sa posljedicama tih zaoštravanja po društvo u cjelini. Shvaćajući ovu situaciju koja se nadvila nad ljudskim rodom poput mraka noći maglovitih dana kada gromovi tutnje, a munje paraju svojim blijeskom nebeski svod, dok se ljudi, ptice i sva druga živa bića sklanjaju u svoju skloništa, vire i sa zebnjom očekuju kakav ih tufan i nepogoda može zadesiti, oglašava se, baš u tom olujnom i stravičnom vremenu, tim mislilaca, ne da traga za istinom, nego da ukaže na očitu i jasnu istinu, da bi čovjek olujnog i stravičnog dana spasio sebe i svoj okoliš. Ti mislioci pokušavaju otvoriti oči zaslijepljenom, urazumiti nerazumnog i tvrdoglavog, udobrovoljiti mrzovoljnog i smiriti plahovitog i hrlovitog, predajući čitateljstvu neograničenog prostora, šaroliko cvijetnu i mirisavu knjigu – cvijetnjak, da čitalac šeta po njoj i napaja se onim što mu treba.

Pojavom ovog, brojem strana malog ali sadržajno značajnog djela, čitalac će naći u sredini kosmopolitskog društva tako da će mu poruka ove knjige rasvijetliti nerasvijetljeno, dati novo saznanje o jednom učenju starom četrnaest stoljeća, lahko shvatljivih i prihvatljivih njegovih poruka. U ovom smislu i autori ovog djela rasvjetljavaju, na prvim stranicama, razloge koji su ih naveli da izlože istinu islama reagujući na prigovore i neistine.

Dr Omer Nakičević, prevodilac

PREDGOVOR

Hvala Allahu, Gospodaru svjetova! Neka je salat-i selam na najčasnijeg poslanika Muhammeda, njegov rod i njegove saborce, sve! Islam je bio i još uvijek je cilj raznobojnih i brojnih vjerskih i političkih napada. Njegovi neprijatelji nisu se ustručavali da upotrijebe protiv njega sva materijalna i moralna sredstva u cilju njegova potpunog uništenja ili stavljanja granice njegovu širenju budući da se islam neprestano ustaljuje u srcima ljudi. Islam su napadali: – totemisti u Mekki, – jevreji u Medini, – kršćanski znalci u Damasku i Bagdadu i – orijentalisti na Zapadu. Njihov glavni poriv za to bio je to što islam privlači k sebi brojne pristalice koji su u njemu pronašli svoj duhovni mir, zadovoljstvo za svoje umove i stabilni program za svoje živote. Islam preporučuje da se islamski poziv vrši s mudrošću i lijepim savjetom, da muslimani ne raspravljaju sa pristalicama objavljene Knjige (jevrejima i kršćanima) osim onim što je bolje i da se niko ne prisiljava da prihvati islam.

Jedan od najvažnijih postulata islama glasi: U vjeru nije dozvoljeno silom nagoniti.1

Islam je vjera koja nikoga ne napada, ali je sposoban da se sam brani. U posljednje vrijeme islam je izložen zajedljivom napadu čija je osnova da je on novi neprijatelj protiv koga se treba boriti, nakon što je poražen komunizam. Oni kojima je to cilj koriste neke nenormalne postupke neznatnih pojedinaca muslimana pokušavajući da te njihove postupke uopće i primijene na oko milijardu čestitih muslimana koji žive na raznim krajevima Zemlje. Istina islama je potpuno svijetla. Ona je u svojoj jasnoći kao Sunce, pa i pored toga, ima i takvih koji zatvaraju svoje oči pred tom svijetlom činjenicom i pokušavaju zatvoriti oči i drugih. Ova knjiga je upućena i jednim i drugim. Ona je jednostavna i sjajne, jake očitosti u svom značenju.

Prvo, zato što nudi kompleksno razumijevanje islama uz oslanjanje na njegove glavne izvore, Kur’an i Sunnet Poslanika, i isticanje osnovnih njegovih značajki u oblastima: – vjerovanja, – ibadeta, – etike i – zakona (šeriata). Ovim se objašnjava stvarna slika islama da bi se mogle s lahkoćom spoznati lažne slike koje neki šire o islamu.

Drugo – a to je glavni cilj ove knjige – da odbaci najvažnije izazvane prigovore protiv islama, ranije i u ovo naše vrijeme, nakon što su ovi prigovori sabrani na ovaj način po prvi put naučnim stilom koji se zasniva na jasnom dokazu i stavlja u ruke savremenom muslimanu potrebne instrumente da brani svoju vjeru od različitih izmišljotina. Čitalac će naći svaki bezuman upad sa detaljnim odgovorom na taj napad u grupi definisanih tačaka na koje se on može u cjelini osloniti ili na neke od njih u smjeru upućivačkog i objektivnog zadovoljstva.

Ova knjiga karakteriše se jednostavnošću i velikom konciznošću. Nastojalo se očuvati kod dovođenja u sklad ovih dvaju principa da bi naučna materija ove knjige bila prikladna da se prevede na sve svjetske jezike. Preostalo je da se kaže da je ova objavljena knjiga malog obujma pripremljena na kolektivnoj osnovi. Na ovoj pripremi učestvovala je u odgovoru izabrana grupa velikih znalaca i mislilaca muslimana iz Egipta čija su imena upisana na omotu ove knjige. Također je potrebno ukazati da je recenzija izvršena na Univerzitetu El-Azher i Egipatskoj instituciji za fetve, Daru’l-ifta’. Neka Allah nagradi sve učesnike koji su učestvovali u radu na ovoj knjizi najboljom nagradom za ono što su predočili u odbrani uzvišene vjere i pravedno rasvijetlili njeno razumijevanje i shvatanje.

1 Kur’an, 2/256.

Iz knjige:

dr. Hamid Tahir ISLAM IZMEĐU ISTINE I OPTUŽBE (Odgovor na najvažnija pitanja izazvana izmišljotinama protiv islama)

Izdavači: Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

El-Kalem – izdavački centar Rijaseta Islamske zajednice u BiH

Prijevod djela: dr. Omer Nakičević

Urednik: dr. Adnan Silajdžić

Recenzenti: dr. Adnan Silajdžić i dr. Ismet Bušatlić

Sarajevo,  2004.

Islamofobija.com

Facebook Comments
0Shares

O nama Redakcija