Početna / Balkan / Reakcija na tekst “Zašto je riječ islamofobija pogrešna?”

Reakcija na tekst “Zašto je riječ islamofobija pogrešna?”

Reakcija na tekst „Zašto je riječ islamofobija pogrešna?“, koji je objavljen na portalu „Mreža za izgradnju mira“, 23.3.2018.

Poštovani/a,
na portalu „Mreža za izgradnju mira“, 23.3.2018., objavljen je sporan tekst „Zašto je riječ islamofobija pogrešna?“, a koji je preuzet s bloga „Progresivna Bosna“. Naime, u tekstu se pojavljuje niz tvrdnji, koje ne samo da nisu utemeljene u stručnoj literaturi, niti se pri tome autor referira na određena djela ili pisce, već se u negativan kontekst stavlja religija cijele jedne vjerske zajednice. Želeći da istakne kako je termin islamofobija pogrešan kada se stavlja u isti kontekst s rasizmom, homofobijom i antisemitizmom, autor teksta izjavljuje veoma problematičnu izjavu, nazivajući islam ideologijom. Ovakav narativ već odavno koriste grupacije i pojedinci koji žele islam prikazati kao nasilnu i militantnu ideologiju, stoga se, radi društvene kohezije, ali i davanja pravog značenja stvarima, treba izbjegavati. Još veću zabrinutost stvara činjenica da je ovaj tekst prenijela Mreža za izgradnju mira na svom portalu, čiji su čitatelji/ce pripadnici različitih uvjerenja, uključujući i oni/e koji se deklarišu kao muslimani/ke i pripadnici/e su različitih vjerskih zajednica, te se dijeljenje ovog teksta može smatrati i uvredljivim i diskriminatornim.

Stoga, demantujemo sljedeće:

Navod: Islam je ideologija, a povezati fobiju sa ideologijom je neuobičajeno. Tako nisu poznate fobije od socijalizma, nacizma, anarhosindikalizma itd. Zvučalo bi čudno kada bi prišili riječ fobija uz ove ideologije, zar ne?

Pojam ideologija je višeznačan. Prema rječniku Oxford Living Dictionary ideologija je „sistem ideja i ideala, naročito onaj koji tvori osnovu ekonomske ili političke teorije ili politike“. Prema filozofskom rječniku „ideologija je nauka o idejama“ (Vladimir Filipović, 1989.). Termin ideologija je pretežno vezan i on se najčešće upotrebljava kada je riječ o političkim ideologijama- liberalizam, feminizam, marksizam itd. Međutim, kada se islam u islamofobičnom diskursu definira kao ideologija, to je pretežno stavljanje islama u kontekst političke ideologije npr. islamizma ili navodne militantnosti islama.

Da je islam religija, a ne ideologija, dokazuje i sam pojam religije. Naime, religija se definira kao „vjerovanje u Nadnaravno i sveto, izraženo religijskim običajima, obredima i simbolima o kojima se skrbe religijske organizacije i religijsko vodstvo, i koje sljedbenike date religije opskrbljuje ćudorednim definicijama“ (Ivan Cvitković, 2007.). Prema rječniku Oxford Living Dictionary, islam je „religija muslimana, monoteistička religija koja je objavljena preko Muhammeda kao Božijeg Poslanika“. Prema tome, po općeprihvaćenoj definiciji, islam se svrstava u religiju.

Autor islam stavlja u ravan s nacizmom koji je uzrokovao milionske žrtve i socijalizmom koji je suštinski antireligijska ideologija. Islam zagovara univerzalne principe koji se protive vrijednostima i idejama koje negiraju dostojanstvo drugima samo zbog njihove različitosti.

Navod: Proglasiti kritičara ideologije za fobičnu osobu se ne bi trebalo događati u intelektualnoj raspravi. Potrebu za ovakvim etiketiranjem pokazuje slabost argumenata i nedostatak samopouzdanja da se uđe u raspravu i dijalog. Pokazuje nesigurnost. Istovremeno, postiže se efekat ušutkavanja druge strane i osujećuje se kritika.

Autor teksta pokazuje nerazumijevanje društvene zbilje, budući da se realno „islamofobija“ pripisuje određenom pojedincu ili grupi na osnovu govora mržnje ili krivičnog djela počinjenog iz mržnje prema muslimanima, te na osnovu strukturalne diskriminacije, a ne zbog puke kritike ili u cilju cenzurisanja govora. Naime, u liberalnom društvu otvoren je prostor za slobodu misli i govora sve dok se time ne ugrožavaju i ne stereotipiziraju drugi ljudi i afirmira se intelektualna rasprava koja je na nivou pristojnosti i opće kulture dijaloga. Svođenjem islamofobije na puko nedopuštanje intelektualne rasprave, banalizira se i marginalizira pitanje diskriminacije, govora mržnje, krivičnih djela počinjenih iz mržnje prema muslimanima i sl., što prema statistikama bilježi porast i predstavlja sve veću prijetnju po dostojanstvo i sigurnost muslimana.

Navod: Islam i muslimani nisu isto. Još jedan problem sa riječi islamofobija je što izjednačava muslimane i islam, a što su očito dva različita pojma. Muslimani nisu određeni samo islamom. Na njihov identitet utiču i njihova kultura, škola, knjige koje čitaju, filmovi koje gledaju itd., te ih je pogrešno svesti samo na islam.

Autor ne prepoznaje činjenicu da muslimani bivaju žrtve islamofobije s obzirom na religiju kojoj pripadaju, te se stoga termin islamofobija ne može odvojiti od pripadanika te religije. Naprotiv, muslimani/ke postaju žrtvom islamofobije ne zbog različitih aspekata njihovog života, poput navedenog primjera, vrste knjiga koje čitaju i sl., već upravo zbog toga što pripadaju islamu, i dešava se da su počinioci krivičnih djela iz mržnje pripadnike druge religije uzeli za metu misleći da su muslimani, poput Sikha.

Tačno je da se islamofobija ne može precizno definirati, odnosno, ne postoji jedinstvena niti univerzalna definicija ove pojave. Ipak, autor teksta „Zašto je riječ islamofobija pogrešna?“, izjednačavajući islam sa ideologijama poput socijalizma i nacizma, zanemaruje činjenicu da bi se upravo islamofobija mogla smatrati ideologijom. Ovo potvrđuju i mnogi teoretičari, a među njima i dr. Chris Allen, koji kaže da je „islamofobija jedna ideologija, po teoriji, funkciji i svrsi slična rasizmu i drugim sličnim pojavama, koja potvrđuje i podržava negativno vrednovanje muslimana i islama u savremenim okolnostima, koje utječe na društvene postupke, interakcije i reakcije, te oblikuje i uvjetuje interpretacije, percepcije i stavove o muslimanima i islamu kao o Drugome“. Treba se pozvati i na izvještaj britanskog centra Runnymede, iz 1997. godine, koji islamofobiju definira kao „strah od islama i muslimana i mržnja i neprijateljstvo prema islamu i muslimanima, iskazani u nizu stavova koji podrazumijevaju i pripisuju negativne i ponižavajuće stereotipe i uvjerenja muslimanima“.

Autor je zanemario i činjenicu da su Ujedinjene Nacije prepoznale islamofobiju kao takvu i njome se počele baviti još 2004. godine, kada je Kofi Annan sazvao konferenciju pod nazivom „Suočavanje sa islamofobijom“.

Svi nemili događaji u svijetu koji su bitno utjecali na muslimane nakon 11. septembra, ali i prije, doveli su do potrebe da se skroji jedan potpuno novi termin, koji je u ovom slučaju „islamofobija“, te je bilo za očekivati da ovo naiđe na otpor mnogih koji ovaj pojam vide problematičnim. Međutim, ukoliko je jedini argument da je ovo pogrešan termin zato što je islam ideologija, te da ne postoji fobija od ideologije, možemo vidjeti da se jednostavno radi o nedovoljnoj informisanosti, baratanjem praznim informacijama, kao i neprijateljskom raspoloženju prema islamu i muslimanima.

Molimo Mrežu mira da objavi reakciju na navedeni tekst, te se nadamo da ubuduće, poštujući postulate slobode izražavanja, nećemo čitati tekstove koji doprinose netoleranciji prema vjerskim skupinama, nacionalnim manjinama, LGBT populaciji, ženama, osobama sa invaliditetom i drugim marginaliziranim skupinama, kako bi se izbjegla netrpeljivost i stvaranje negativnog ambijenta.

nahla.ba

Facebook Comments
0Shares

O nama Redakcija