Početna / Knjige / Šta je međuvjerski dijalog?

Šta je međuvjerski dijalog?

Unutarvjerski i međuvjerski dijalog: Definiranje međuvjerskog dijaloga

Riječ dijalog izvedena je od dia (preko, kroz) i logos (razgovor, riječ). Websterov rječnik jednostavno definira dijalog kao razgovor između dvoje ili više ljudi. U Kur’anu, riječ najbliža riječi dijalog jeste juhāvir (18:34; 18:37; 58:1), koja označava razgovor između dva pojedinca ili dvije grupe ljudi. Naprimjer: „I reče mu drug njegov dok je s njim razgovarao (juhāviru ‘raspravljao, razgovarao’): „Zar ne vjeruješ u Onoga koji te od zemlje stvorio?…“ (18:37).

Uopće, u islamskoj tradiciji, razgovor između pojedinaca, grupa i religija, smatra se ključnim za bolji život. Poslanik nije oklijevao saslušati druge, bili oni idolopoklonici, narodi Knjige (Jevreji ili kršćani) ili njegova braća muslimani. Kasnije ćemo analizirati njegov dijalog s amidžom Ebu Talibom, s Utbom ibn Rebiom (kurejšijski plemenski vođa koji je tražio pomirenje) i sa kršćanskim izaslanstvom iz Nedžrana.

U svom međuvjerskom značenju, dijalog odražava ovo islamsko shvatanje razgovora između pojedinaca i/ili grupa. Cilj dijaloga nije ukloniti razlike u mišljenju ili uvjerenju, već shvatiti i prihvatiti te razlike. U dijalogu se ne radi o tome da se poraze ili ušutkaju drugi, već se radi o učenju, razumijevanju i povećavanju znanja o drugima. Poslanik je rekao: „Duše su kao regrutovana vojska. One koje upoznaju jedna drugu, međusobno se razumiju, a one koje se ne poznaju, razilaze se.“

Prema ovom hadisu, unutarvjerski i međuvjerski dijalog nužni su za bolje razumijevanje i izgradnju mostova između različitih zajednica. Mnogi hadisi iz „Poglavlja o mirnim rješenjima“ iz Buharijeve zbirke također ukazuju na ovo. Svrha dijaloga jeste borba protiv negativnog uvjetovanja i fanatizma, te otvaranje vrata slušanju, komuniciranju i poštovanju.

Kako to Jaco Cilliers, praktičar međuvjerskog dijaloga, naglašava: „Učešće u međuvjerskom dijalogu ni u kom slučaju ne znači da se podriva vlastita vjera ili religijska tradicija. Zapravo, međuvjerski dijalog konstruktivan je samo kada ljudi čvrsto stoje na vlastitim religijskim tradicijama i kada u tom procesu pokažu spremnost da slušaju i poštuju uvjerenja drugih religija.“

Međuvjerski dijalog znači držati se vlastite vjere, a istovremeno pokušavati razumjeti vjeru drugog čovjeka. Za to su potrebni poštenje i poštovanje učesnika, tako da oba pojedinca mogu zaista predstavljati svoju religiju. Uniformnost i sporazum nisu cilj, cilj je saradnja i ujedinjavanje snaga za dobrobit čovječanstva. Osim odbacivanja jezika mržnje, međuvjerski dijalog podrazumijeva da se religiozni ljudi međusobno uvažavaju kako bi bilo više međusobnog razumijevanja.

Razmotrimo sljedeće:

Kako bi bilo kada bi se ljudi različite religijske pripadnosti odnosili jedni prema drugima s prezirom, a ne s poštovanjem i razumijevanjem? Nijedna zajednica s takvim mentalitetom ne može prosperirati, niti ijedna država može prosperirati i živjeti u miru ako gaji vjersku mržnju i netrpeljivost. Kur’an naređuje muslimanima da poštuju druge religije i budu uljudni jedni prema drugima: U vjeri nema prisile… (2:256).

U svom djelu Dijalog s islamskog gledišta, Abbas al‑Jirari objašnjava islamski koncept koji je u osnovi dijaloga:

Dijalog, kada se vodi na ovoj islamskoj osnovi, idealan je način da se dođe do istine. Međutim, kada promišljamo – u svjetlu onog šta ona donosi – o sadašnjem stanju života i čovjeka, dolazimo do zaključka da je neophodno uspostaviti razumijevanje, saradnju, jačati i smanjivati jaz (koji potječe od razlika) između ljudi.

Kako smo već zaključili, u međuvjerskom dijalogu ne stvara se nova religija niti se napuštaju islamski temelji; u njemu se teži stvaranju uvjeta za mirni suživot. Imami mogu biti učitelji – vodiči na ovom putu dijaloga – i za unutarmuslimanski i za međuvjerski dijalog.

Učešće u međuvjerskom dijalogu daje nam okvir da:
• ponovo steknemo umijeće međusobnog slušanja;
• razumijemo sličnosti i razlike kroz teološku i filozofsku diskusiju na intelektualnom nivou;
• cijenimo duhovnost drugih ljudi tako što ćemo učiti o različitim religijama kroz svete tekstove, pripovijesti i
narative;
• radimo zajedno na zajedničkim projektima na više nivoa, kako bismo ostvarili više pravde, dobili više humanitarne pomoći i unijeli više mira u društvo, te
• djelujemo u miroljubivoj atmosferi kako bi se ti programi dobrotvornih i humanitarnih usluga pružili svima, bez obzira na religiju.

Iz knjige: Međuvjerski dijalog: vodič za muslimane / M. Shafiq i M. Abu-Nimer

Izdavač: CNS

Obrada: Islamofobija.com

Facebook Comments
0Shares

O nama Redakcija